Usprkos ulaganjima sve nove članice Europske unije, osim Rumunjske i Bugarske, imaju bolje rezultate u školstvu od Hrvatske
Da Hrvatska mora hitno mijenjati svoj obrazovni sustav, ponovno upozoravaju podaci izneseni u najnovijoj analizi stručnjaka Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).
Usprkos izdvajanjima koja su na razini onih u zemljama Europske unije Hrvatska u obrazovanju postiže znatno slabije rezultate nego članice EU, i to kako nove (EU10), tako i stare (EU15).
Samo jedna trećina studenata završava studij
Osobito je alarmantno stanje što se tiče visokoškolskog obrazovanja. Naime, kako stoji u radnom dokumentu MMF-a, u 2006. više i visoke škole upisalo je 46 posto hrvatskih završenih srednjoškolaca, dok je prosjek u novim Unijinim članica 53, a u starima 62 posto.
Posebno su poražavajući podaci koliko studenata u Hrvatskoj završava upisane visokoškolske programe - samo jedna trećina - a prosjek studiranja četverogodišnjih programa iznosi 6,7 godina.
U analizi MMF-a navodi se i podatak da je Hrvatska, prema rezultatima standardiziranih testova matematike, na samom rubu "tranzicijske Europe" jer sve nove članice EU, osim Bugarske i Rumunjske, imaju bolje rezultate od nas.
Dok u osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje Hrvatska ulaže znatno više nego članice Unije (22% prema 7-8%), zaostaje prema investicijama u visoko obrazovanje.
Zanimljivo je da su stručnjaci MMF-a zaključili kako hrvatski sustav državnih potpora za obrazovanje nije "pravedan" jer gotovo isključivo koristi kućanstvima s višim primanjima.
Naime, računica pokazuje da najveći dio stipendija i školarina primaju djeca iz obitelji koje su na samom vrhu ljestvice prihoda . Tako državne potpore za obrazovanje djece iz obitelji koje su među 20 posto najbogatijih iznose čak deset puta više nego one koje dobiju djeca iz obitelji koje čine 20 posto najsiromašnijih u Hrvatskoj.
U MMF-ovoj analizi ta se "socijalna anomalija" objašnjava time što su potpore uvjetovane školskim rezultatima, a mnogo bolje rezultate postižu baš djeca iz bogatijih obitelji koje imaju novca da dodatno ulažu u obrazovanje svoje djece. (A.T.)
Izvor:
Poslovni dnevnik
