Migracijski zakoni doneseni pod pretpostavkom da će se useljenici u zemlji u koju imigriraju zadržati tek kratko vrijeme, nisu učinkoviti, upozorava OECD
Razvijene zemlje natječu se u privlačenju visokoobrazovanih kadrova, dok im je nižeobrazovana radna snaga sve manje zanimljiva, iako je potražnja za tim radnicima iz dana u dan sve veća, upozorava se u izvješću Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).
Većina zemalja članica OECD-a nižekvalificirane radnike zapošljava kroz svoje programe za "privremene zaposlenike", kojih je samo u 2006. pristiglo 2,5 milijuna. Ta je brojka čak i više od tri puta veća od broja stranih radnika koji su se trajno naselili u nekoj od zemalja OECD-a.
Neučinkovite mjere
"Zakoni o useljavanju stranaca doneseni pod pretpostavkom da će se oni u zemlji u koju imigriraju zadržati tek kratko vrijeme, nisu uopće učinkoviti i ne mogu se pravilno provoditi", istaknuo je glavni tajnik OECD-a, Angel Gurría.
Gurría smatra da zbog nepravilne analize potreba na tržištu, neke države i ne mogu popuniti veliki broj radnih mjesta, iako im samo u godinu dana milijuni potencijalnih zaposlenika prolaze njihovim teritorijem.
"Proučavajući migracije možemo doći do značajnih otkrića, pomoću kojih ćemo iskoristiti sve dobrobiti globalizacije.
Zbog toga je migracijsku politiku nužno krojiti prema budućim potrebama te ju promatrati kao gospodarski i društveni fenomen koji nam, ako se pravilno prouči, može dati odgovore za neke trenutne gospodarske izazove", sugerira Gurría.
Povratak u domovinu zbog obitelji
Međutim, studija je pokazala da ni postojeće mjere za poticanje povratka migranata nisu dovoljno učinkovite.
Naime, između 20 i 50 posto migranata napušta zemlju u koju su se uselili u roku od pet godina, a većina ih to čini neplanirano, prvenstveno zbog nedostatka obitelji ili gospodarskog napretka svoje zemlje.
Samo u članice OECD-a u 2006. godini ukupno se uselilo gotovo 4 milijuna osoba, a pridruživanje obitelji (u 44 posto slučajeva) ili zaposlenje (u 14 posto slučajeva) bili su glavni razlozi dolaska.
Najviše useljenika u SAD-u
Najveći broj imigranata trajno se uselio u Sjedinjene Američke Države (oko 1,3 milijuna), za kojima slijede Velika Britanija (oko 340.000) te Španjolska, Kanada i Njemačka.
Međutim, ako se broj useljenih promatra u odnosu na ukupan broj stanovništva, tada su najveći migracijski tokovi zabilježeni u Irskoj, Švicarskoj i na Novom Zelandu, gdje je broj doseljenih migranata jednak udjelu većem od 1 posto ukupne populacije. (V.K.)
Izvor:
OECD