Hrvatska ostvaruje visok prosjek od 4.104 ušteđenih eura po svakom stanovniku i to samo u bankama i još 1.462 eura u drugim financijskim institucijama
Samo 42 posto građana u Hrvatskoj štedi. S obzirom na tu činjenicu, Hrvatska ostvaruje visok prosjek od 4.104 ušteđenih eura po svakom stanovniku i to samo u bankama i još 1.462 eura u drugim financijskim institucijama, znači ukupno oko 5.566 eura, piše Jadranka Šević u Jutarnjem listu.
Kada bismo smo ovaj prosjek pomnožili s onima koji doista štede, a riječ je o oko 1,89 milijuna građana, iznos prosječne ušteđevine popeo bi se i preko 10.000 eura spremljenog novca.
Osiguranja i štedionice
Prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke, građani su krajem listopada 2008. godine u bankama držali ukupno 132,99 milijardi kuna depozita. Od tog iznosa 16,04 milijardi otpada na novac na žiro i tekućim računima, 18,95 milijardi na štedne depozite, a 98 milijardi kuna na klasičnu oročenu štednju. Oko 68 posto štednje građana je u devizama, iako udjel kunske štednje i dalje raste i trenutno iznosi 32 posto.
Klasičnoj štednji u bankama treba dodati i onu u stambenim štedionicama, zatim štednju u mirovinskim fondovima, u osiguranjima, te ulaganja u investicijskim fondovima. Ukupna imovina tih financijskih institucija iznosila je lani oko 61,63 milijardi kuna, dok je ove godine prije svega zbog pada imovine investicijskih fondova pala na 47,41 milijardu kuna. Građani kroz ove institucije imaju prosječno ušteđeno daljnjih 1.462 eura.
Tri motiva štednje
Nakon kratkotrajnog investicijskog buma, građani su se vratili tradicionalnim oblicima štednje. Oko četvrtine građana, prema posljednjem istraživanju Gfk preferira štednju u banci. Na drugom mjestu su oni koji uplaćuju životno osiguranje, njih je 13 posto, a slijedi deset posto onih koji novac drže kod kuće u čarapi!
Moderni način štednje poput ulaganja u investicijske fondove i kupnju dionica sve do lani imao je zanemariv udio od ispod dva posto. U stambenu štedionicu novac uplaćuje šest posto nacije, dva posto ulaže ih u vlastiti posao, a još dva posto kupuje nekretnine. Oko 0,5 posto je onih koji kupuju umjetnine i nakit.
Tri su najvažnija motiva za štednju. Štedi se zbog nepredvidivih okolnosti, izvanrednih stanja, hitnih slučajeva (25 posto), radi vlastite djece (22 posto) i radi vlastite mirovine - za stare dane (21 posto).
Dok muškarci više preferiraju kupovanje stana, kuće, zemljišta, žene više preferiraju oročenu štednju u bankama. (A. T.)
Izvor:
Jutarnji list
