Ekonomski analitičari napominju da Vlada mora provesti nepopularne poteze ako želi stabilnu državnu blagajnu
Vlada će uskoro krenuti s pripremama proračuna za 2010. godinu, a o količini optimizma s kojim će se planirati državni prihodi i potrošnja, ovisi hoćemo li početkom 2010. morati svjedočiti ponovnim hitnim rebalansima.
Međutim, analitičari su složni: rashodi i dalje ostaju boljka iako se najavljuje rezanje subvencija i poticaja. No, upitno je hoće li biti političke moći i volje da se takav scenarij i provede, piše Tanja Ivančić Belošević u Večernjem listu.
"Ako će se proračun za 2010. pripremati na postojećoj strukturi proračunskih rashoda nakon rebalansa, te ovogodišnje razine proračunskih prihoda (nakon uvođenja više stope PDV-a i kriznog poreza), manjak prihoda u odnosu na rashode u 2010. mogao bi biti između 10 i 15 milijardi kuna", smatra ekonomski stručnjak Damir Novotny.
On dodaje kako se "u tom slučaju postavlja pitanje financiranja tog deficita, posebno ako se zna da sljedeće godine Ministarstvo financija mora refinancirati dospjele državne dugove, koji su veći od tri milijarde eura".
Maksimalno 100 milijardi
Zbog rizika otežanog zaduživanja na međunarodnom tržištu, Novotny smatra kako bi proračun u 2010. morao težiti tzv. nultom deficitu, odnosno uravnoteženju tekućih prihoda i rashoda. A to znači da svota rashoda ne bi smjela prelaziti 100 milijardi kuna, drži Novotny.
"Uravnoteženje centralnog proračuna na 100 milijardi kuna ne bi trebalo biti posebno bolno budući da su u 2007. proračunski rashodi bili na toj razini. S druge strane bi se i BDP, nakon pada u 2009., u 2010. vratio na razinu iz 2006./2007., tako da nema nikakvog opravdanja da proračunski rashodi u sljedećoj godini budu viši od rashoda 2007. ", dodaje Novotny.
Porezi profitabilni tek za 2 godine
S njim se slaže i analitičar Ante Babić, koji istovremeno tvrdi da "usluge" države vrijede i manje, no 100 milijardi kuna trebala bi biti svota koju se ne bi smjelo premašiti u idućem proračunu.
"Ono što je neizvjesno jest politička volja jer su do sada potezi Vlade bili kratkoročni, kao da nitko ne razmišlja o tome gdje ćemo i kako stajati za pet godina. Naime, prihodi od poreza neće tako brzo dati rezultate, dapače. A potrebne su dvije pa i više godina oporavka da bi upravo ti prihodi rasli i tako povećali prihodovnu stranu državnog budžeta", smatra Babić.
Budući da se, sukladno očekivanoj ekonomskoj stagnaciji, iduće godine ne može očekivati znatniji rast prihoda, rashodi će zahtijevati dodatne rezove, dijelom i zbog lakšeg refinanciranja javnog duga.
Ipak, Alen Kovač, makroekonomski analitičar Erste banke smatra da "za detaljniju ocjenu fiskalne 2010. treba pričekati prvi prijedlog proračuna". (V. K.)
Izvor:
Večernji list
