Velika većina ispitanika smatra da bi studij trebao biti besplatan, ali 40 posto bi zadržalo mjerilo uspješnosti
Gotovo polovica, od 504 ispitanika u anketi na MojPosao smatra da bi visoko obrazovanje trebalo biti potpuno besplatno svima, bez obzira na uspjeh i godine studiranja. Argumenata je mnogo – od jedne od najnižih stopa VSS kadrova u Europi, prava na jednakost, preduvjeta za izgradnju društva znanja, podizanja opće razine pismenosti, sve do bespravne marginalizacije siromašnijih građana.
Za razliku od njih, 40 posto ispitanika ipak smatra da bi uspješnost trebala biti glavni, i jedini kriterij, za besplatno školovanje. Ideja je mnogo. Jedni smatraju da bi studij trebao biti besplatan za sve one s najboljim uspjehom u srednjoj školi, drugi misle kako studenti ne bi trebali plaćati ništa ako završavaju u roku, a nekolicina ih ističe da bi se trebao naplaćivati samo upis na fakultet, a ne godine studija.
U svakom slučaju, kako bi svi građani imali jednaki pristup visokom obrazovanju, neophodno je razviti sustav povoljnog studentskog kreditiranja ili dodjeljivanja većeg broja stipendija.
"Zašto besplatno, kad nije obavezno"
Obje skupine se slažu da je bilo kakva stimulacija dobro došla, jer se samo tako mogu postizati vrhunski rezultati, a pojedini ispitanici su naglasili da socijalna država mora osigurati jednake uvjete svim slojevima društva.
Ipak, 11 posto ispitanika smatra da visoko obrazovanje ne bi trebalo biti besplatno, jer nije niti obavezno. Također, smatraju kako se studij ne bi posebno cijenio kada bi bio besplatan, a vrijeme studiranja bi se sadašnjih, prosječnih sedam godina, povećalo na desetak. Zbog toga ističu da bi se višak financijskih sredstava trebao investirati u studentske kredite, razne olakšice, udžbenike i ostale potrepštine koje se plaćaju uz sam studij. (V. K.)
