Rezovima su moguće uštede od pola do jedne milijarde kuna, smatra Željko Lovrinčević
Vlada će u slijedećim tjednima završiti s izradom okvirnog plana o potrošnji u idućoj godini, a unatoč tri rebalansa proračuna, javnost već mjesecima traži nove stavke mogućih ušteda kako bi država bila jeftinija.
"Duboko sam uvjeren sam da će se neke reforme pokrenuti i na stolu Vlade naći pitanja poput obveznog članstva u komorskom sustavu jer trenutačno financiranje nije održivo, te proširenje obuhvata imovinskih kartica i promjena u socijalnim transferima na temelju OIB-a", rekao je Željko Lovrinčević na okruglom stolu Poslovnog dnevnika, "Trošimo li previše - državni proračun za 2010."
Povrh tih reformskih poteza čiji se utjecaj ne bi presudno osjetio na veličini deficita moguće su, smatra Lovrinčević, i promjene u području prava i subvencija, pišu Ana Blašković i Mirela Klanac u Poslovnom dnevniku.
Prihod kriznog poreza nedovoljan za brodogradilišta
"Mora se ući u rješavanje pitanja povlaštenih mirovina i subvencija na rashodovnoj strani proračuna i tu je moguće naći od pola do jedne milijarde kuna", smatra Lovrinčević. No, Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije skeptičan je oko uspjeha tog poteza. On smatra da će se povlaštene mirovine teško smanjiti, a važnije je ne povećavati ih.
Uštede na mirovinama, svjestan je i Lovrinčević, ni izdaleka ne bi bile dovoljne za pokrivanje mogućih šokova koje bi u proračunu iduće godine mogla izazvati brodogradnja. Cjelokupan očekivani prihod kriznog poreza od 2,1 milijardu kuna mogao bi se pokazati nedostatnim za sanaciju samo jednog brodogradilišta ne uspije li njihova prodaju u drugom krugu, upozorio je Lovrinčević.
Neizvjesno je, kaže, i to koliko bi se jamstava danih škverovima moglo aktivirati, no pouzdano jest da planiranih 7,5 milijardi kuna deficita ne uključuje niti jedno od njih.
"Ako se aktivira samo četvrtina jamstava, a vjerojatno hoće, trebat će naći dodatnih tri milijarde kuna što je jedan posto BDP-a", ističe Lovrinčević. O raspletu situacije u brodogradnji, među ostalim, ovisit će i moguće ranije ukidanje kriznog poreza pri čemu će prioritet, prema njemu, imati građani s primanjima u rasponu od tri do šest tisuća kuna.
Bez socijalnih transfera 40 posto siromašnih
Lovrinčević je na okruglom stolu istaknuo da Hrvatskoj predstoji godina velikih izazova, budući da će nadolazeći mjeseci donijeti novi rast nezaposlenosti, a ne vjeruje niti u brzi rast proizvodnje.
"U sljedećih pet do šest mjeseci, do travnja 2010., bit ćemo ipak iznad vode. Veliko pitanje jest što napraviti s razinom investicija jer privatni sektor koji je u najvećem dijelu orijentiran na državu, a ne inozemna tržišta nema snage generirati investicije za brz izlaz iz krize. To otvara dvojbu u kojem trenu relaksirati krizni porez i kada će se otvoriti neizbježno pitanje privatizacije, jer se bez toga ne može dogoditi zamah na tržištu kapitala. Ipak, optimist sam i smatram da je čaša polupuna."
Sudionici su se složili da je u teškim ekonomskim vremenima, socijalno partnerstvo jedan od najvažnijih alata za svladavanje prepreka, postizanje uspjeha i zadržavanje društvenog mira. Pritom je Predrag Bejaković naglasio važnost socijalnih transfera, bez kojih bi stopa siromaštva u Hrvatskoj iznosila 40, a ne sadašnjih 17 posto. (V. K.)
Izvor: Poslovni dnevnik
