Polovica ispitanika traženju posla planira pristupiti još za vrijeme školovanja, a međuljudski odnosi na radnom mjestu su im važniji od plaće.
Prema Istraživanju o profesionalnim očekivanjima mladih, koje je među gotovo 200 ispitanika portal MojPosao proveo tijekom održavanja 2. virtualnog Dana karijera i znanja, većina ispitanika (79 posto) radije bi ostali raditi u Hrvatskoj, nego otišli u inozemstvo. Kao najvažnije razloge ispitanici navode ostanak uz obitelj i prijatelje te želju da daju svoj doprinos razvitku zemlje.
Kad se radi o njihovom budućem zanimanju, petina ispitanika (njih 22 posto) točno zna što želi raditi, što je nešto manje nego 2009. godine kad je jasnu predodžbu o budućem radnom mjestu imalo 23% ispitanika. Većina ispitanika (75 posto) ipak nije sigurna što točno želi raditi, iako imaju neku predodžbu o tome, dok četiri posto ispitanika ne zna čime se želi baviti.
U razdoblju od tri godine nakon diplome, većina ispitanika si je kao cilj postavila zapošljavanje (74 posto ispitanika), napredovanje u poduzeću (39 posto) te upisivanje poslijediplomskog studija (čak 36 posto). U manjoj mjeri su kao ciljeve naveli još i odrađivanje stručne prakse i zapošljavanje po njenom završetku (25 posto), odnosno promjenu nekoliko različitih poslova (15 posto). U odnosu na prošlu godinu povećao se broj ispitanika koji se prvenstveno žele zaposliti, a smanjio broj ispitanika koji već razmišljaju o promaknuću.
Za razliku od prošle godine kada je trećina ispitanika (33 posto) smatrala da je najbolje vrijeme za traženje posla još za vrijeme studiranja, ove godine isto misli polovica ispitanika (49 posto). 40 posto ispitanika smatra da je posao najbolje početi tražiti odmah nakon diplome, dok je prošle godine isto mislilo čak 60 posto ispitanika. Da si nakon diplome treba dati nekoliko mjeseci oduška prije traženja posla misli samo 9 posto ispitanika.
Najveći broj ispitanika (njih 50 posto) očekuje kako će za potragu za zaposlenjem morati utrošiti 1 do 3 mjeseca. 12 posto ispitanika na to gleda optimističnije te očekuju kako će pronaći posao za manje od mjesec dana. U odnosu na prošlu godinu kada je 21 posto ispitanika očekivalo da će posao tražiti dulje od tri mjeseca, ove godine isto smatra njih nešto više, odnosno 27 posto. Za razliku od prošle godine kada je četvrtina ispitanika (26 posto) smatrala kako se posao može naći isključivo 'preko veze', ove godine istog je mišljenja čak 37 posto ispitanika.
Nepovoljna gospodarska situacija, ali možda i promjena sustava školovanja vjerojatno su utjecali na stjecanje radnog iskustva za vrijeme studiranja, pa je tako ove godine 57% ispitanika tijekom studiranja steklo određeno radno iskustvo, dok je u 2009. godini takvih ispitanika bilo 61%, a 2008. godine čak 66%. Polovica ispitanika (49 posto) smatra kako je posao puno lakše naći ukoliko se posjeduje prethodno radno iskustvo, dok jednako toliko (49 posto) ispitanika smatra to važnim, ali ne i ključnim faktorom za pronalazak posla.
60 posto ispitanika smatra kako je završen fakultet ključan faktor kod pronalaska kvalitetnog zaposlenja, dok s druge strane, njih 40 posto smatra kako se kvalitetno zaposlenje može naći i bez završenog fakulteta. Nadalje, 56 posto ispitanika smatra kako je s određenim fakultetima lakše naći posao nego s nekim drugim (u najvećoj mjeri kao takve navode Fakultet elektrotehnike i računarstva, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Ekonomski fakultet, Građevinski te Medicinski fakultet). No, preferencije prema određenim fakultetima su se svakako smanjile jer je prošle godine čak 74 posto ispitanika smatralo da je s određenim fakultetima lakše pronaći posao.
Do informacija o poslovima koji se nude ispitanici u najvećoj mjeri dolaze putem internet portala (njih čak 95 posto), te preko svojih prijatelja i poznanika (59 posto). Fakultet kao izvor informacija koristi svega 27 posto ispitanika, dok se na HZZ-u informira 39 posto ispitanika, a u oglasima u novinama 37 posto ispitanika.
Ispitanici su mišljenja kako poslodavci kod zaposlenika najviše cijene poznavanje stranih jezika (72 posto ispitanika), komunikativnost (68 posto), radno iskustvo (68 posto), motiviranost (68 posto) te informatičku pismenost (68 posto), a važnim kvalitetama smatraju i spremnost na učenje, stručnu spremu i organiziranost.
Slično kao i kod prošlogodišnjeg istraživanja, većina ispitanika je kao najvažnije elemente na svojem radnom mjestu navela međuljudske odnose (čak 77 posto) te novac (46 posto), a slijede priznanje za obavljen rad (42 posto) i dinamičnost posla (33 posto). Prilikom odabira posla, ispitanici u najvećoj mjeri vode računa o mogućnosti profesionalnog napredovanja (77 posto), o novcu njih 66 posto te sigurnosti radnog mjesta (44 posto). Sigurnost radnog mjesta ove je godine na trećem mjestu važnosti elemenata pri odabiru posla, dok se prošle godine taj element nalazio na četvrtom mjestu, što pokazuje kako se u nesigurnim vremenima sigurnost radnog mjesta dobiva na važnosti.
Kao i prošlih godina, većina ispitanika očekuje od svog poslodavca da im omogući prvenstveno napredovanje u tvrtki (49 posto) te dodatne edukacije (32 posto), a tek zatim povećanje plaće (16 posto). S druge strane, za postizanje ciljeva karijere, ispitanici su u najvećoj mjeri spremni uložiti svoj trud i motivaciju (njih 70 posto), dok su u manjoj mjeri spremni uložiti svoje slobodno vrijeme, što za edukacije (20 posto), što za obavljanje prekovremenih radnih zadataka (7 posto ispitanika).
