Čak 71 posto građana smatra da u svom kućanstvu osjeća posljedice krize a preko polovice ispitanih iskazuje bojazan za to što će biti sutra, pokazalo je istraživanje GfK.
Prema istraživanju GfK gotovo dvije trećine građana Hrvatske osjeća krizu i to zbog više raznih elemenata. Tako je 37 posto ispitanika doživjelo smanjenje plaće osobno, ili člana kućanstva, 33 posto ih osjeća strah od pogoršanja situacije, a 16 posto nije plaću dobilo na vrijeme. Još 14 posto ispitanika je iskusilo traumu otkaza, bilo da su ga dobili osobno, ili ga je dobio član njihova kućanstva, a 31 posto ih krizu osjeća zbog drugih razloga.
Prisutnost osjećaja krize najveća je u sjevernoj Hrvatskoj (79 posto), a najmanja u Istri s Primorjem (64 posto). Osjećaj krize dominira kod osoba starijih od 45 godina (80 posto).
Čak 61 posto ispitanika ustvrdilo je da će kada kriza završi svejedno trošiti opreznije, a 64 posto ih smatra da će kriza jako dugo trajati. Njih 53 strahuje od toga što će biti sutra, a tek 25 posto ih smatra da kriza može biti dobra prilika. U pomoć sindikata i Vladine mjere za izlazak iz krize povjerenja ima samo 13 posto ispitanika. Isti udio ispitanika bio bi zadovoljan da situacija ostane kakva je sada.
Čak 57 posto ispitanika ustvrdilo je da im je teže nego što je bilo, ali da još uvijek mogu normalno živjeti, za njih 18 posto postalo je "jako teško" i jedva spajaju kraj s krajem, a krizu ne osjeća četvrtina ispitanika. Da je ovo tek početak krize i da nas najgore tek čeka smatra 44 posto ispitanika, a njih 39 posto smatra da je sada kriza na vrhuncu. Da je kriza završila smatra osam posto ispitanika.
Čak 36 posto građana ne vidi osobu ili instituciju koja bi nas izvukla iz krize. Da bi to mogao učiniti guverner Narodne banke misli ih 11 posto. Na trećem mjestu smo mi – samo sami sebe možemo izvući iz krize – 10 posto. Slijedi Bog/viša sila ili predsjednik RH – svaki s po 9 posto, a Vlada s 8 posto ili Predsjednica Vlade – 6 posto, te strana ulaganja – 7 posto. (T. B.)
