Stopa nezaposlenosti u krizom pogođenoj eurozoni dosegnut će na kraju iduće godine rekordnih 12,3 posto a posebno će teško biti pogođeni mladi, prognozirala je danas Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD).
U godišnjim prognozama o zapošljavanju OECD je otkrio i velike razlike među pojedinim zemljama eurozone.
Tako bi u Njemačkoj stopa nezaposlenosti do kraja 2014. trebala kliznuti ispod pet posto dok bi u Španjolskoj i Grčkoj trebala iznositi oko 28 posto.
"Na području cijelog OECD-a nezaposleno je ukupno više od 48 milijuna ljudi, gotovo 16 milijuna više nego na početku krize", ističe se u izvješću, pri čemu se kao početak krize uzima 2007. kada su počela previranja na financijskim tržištima.
Ohrabrujuće naznake oporavka zapošljavanja u SAD-u poništilo opetovano klizanje eurozone u recesiju, dodaju u međunarodnoj organizaciji koja okuplja 34 razvijena i gospodarstva u nastajanju.
Problem nezaposlenosti i dalje će u mnogim europskim zemljama najteže pogađati mlade, predviđaju u OECD-u, napominjući da u Grčkoj nezaposlenost među mladima trenutno premašuje 60 posto, u Španjolskoj 55 posto a u Italiji i Portugalu oko 40 posto.
Nezaposlenost će i dalje rasti, a plaće će padati
Međunarodno usporediva, anketna stopa nezaposlenosti mogla bi dosegnuti 16,7 posto, a od 2014. godine mogla bi se stabilizirati, izvijestili su iz HNB-a.
Hrvatska narodna banka je u svojim srpanjskim procjenama gospodarskih kretanja navela kako bi se u 2013. godini nezaposlenost mogla i dalje povećati. Dodaju kako će realne plaće padati, što znači da građane Hrvatske čekaju još teži dani.
"Međunarodno usporediva, anketna stopa nezaposlenosti mogla bi dosegnuti 16,7 posto, a od 2014. mogla bi se stabilizirati te u idućim godinama postupno početi smanjivati", stoji u priopćenju HNB-a. Naveli su i kako bi pad nezaposlenosti mogao biti i izraženiji ako se pojača zapošljavanje u inozemstvu.
HNB najavljuje da će monetarnom politikom i dalje održavati relativnu stabilnost tečaja kune, a očekuju kako će u 2013. godini povećati proračunski manjak zbog stagnacije prihoda i povećanja rashoda i državnih investicija.
Izvor: Lider, 24 sata
