Ivan Stojanović Zagrepčanin je koji već 18 godina živi u Dublinu, kamo je došao na poziv Microsofta.
Prije dvije godine osnovao je agenciju Irish Recruiter kako bi posredovao između irskih poslodavaca i hrvatskih informatičkih stručnjaka. Nedavno je u Osijeku predstavio mogućnosti zapošljavanja u Irskoj.
Zašto Irska ima tako snažnu informatičku industriju?
Najviše zbog toga što je koriste američke tvrtke kako bi sakrile svoj profit. Irska ima porez na dobit 12,5 posto, službeni, no velike tvrtke se mogu dogovoriti s državom, pa to može iznositi znatno manje. Nije tajna da velike korporacije, kao što su Apple ili Google, plaćaju 2,6 posto poreza na profit, što je znatno manje od onoga što se ubire u SAD-u, Europi ili u Hrvatskoj. Irska je pametna zemlja koja je napravila takav porezni sustav kojim je privukla neke od najvećih tvrtki iz cijelog svijeta. Ovdje posluju Google, Intel, Microsoft, Facebook, LinkedIn, Twitter... tvrtke koje imaju golemu dobit koja mora kroz neku zemlju biti provedena, gdje će platiti što manje poreza.
Amerikanci trebaju europsku radnu snagu?
Kada je riječ o informatičkom biznisu, Irska je omogućila američkom kapitalu da se u toj zemlji susretne s europskom radnom snagom. Zapošljavanje u Irskoj više je nego jednostavno. Hrvatu, kao građaninu Europske unije, ovdje je potrebna samo osobna iskaznica i praktički može početi već danas te ima potpuno ista prava kao i Irac. Amerikanci, Kanađani i ostali trebaju radnu dozvolu, koju dobivaju brzo i lako. Dolazak svih tih stranih tvrtki Irskoj se vraća kroz potrošnju dobro plaćenih stručnjaka koji svoje visoke plaće troše u Irskoj.
Kakve su šanse outsourcinga, odnosno da strane informatičke tvrtke otvaraju ovdje svoje podružnice?
Tim se poslom bavim već 18 godina, i u njemu sam mnogo aktivniji nego u području novačenja (recruitmenta), pronalazeći, putem outosourcinga, posao iz Irske i Engleske za hrvatske tvrtke. Nekoliko puta sam, od ulaska Hrvatske u EU, pokušavao pomoći osnovati podružnice stranih tvrtki u nas. Nažalost, Hrvatska još uvijek nije dovoljno naučila i nije spremna ponuditi stranim investitorima paket iole zanimljiv, a kamoli usporediv s onim što nudi Irska. Što je najgore, ono što mi nudimo nije ni blizu čak onome što danas nude Poljska, Bugarska ili Rumunjska. U tim su zemljama spustili porez na dobit na 10,5 posto, a porez na plaće su spustili, u nekim djelatnostima koje im nedostaju, na tek nešto više od 10 posto. Što znači da ovo što mi plaćamo, čak 50 posto za državne troškove na plaću koju dobijete, oni plaćaju samo 10 posto poreza. Uz to još oni vam za prve tri godine, ako zaposlite 10, 20 ili 50 ljudi u Poljskoj, taj porez progresivno smanjuju.
Kakva su vaša iskustva s otvaranjem tvrtki u drugim zemljama?
Nažalost, ja sam, kao Hrvat, osnovao nekoliko takvih tvrtki u drugim zemljama, a ne u Hrvatskoj jer nisam imao izbora zato što smo mi strašno nekonkurentni. Cijena rada u nas je iznimno visoka. Hrvatski razvojni inženjer (developer) za softver u Dublinu tvrtku stoji gotovo isto koliko u Hrvatskoj, no developer u Hrvatskoj, zbog golemih davanja državi, dobiva gotovo pola plaće manje od svog kolege u Irskoj! Razgovarao sam s našim agencijama za poticanje ulaganja, ali mi na tome području nismo učinili baš ništa.
Izvor: glas-slavonije.hr
