"Ljudi će se početi vraćati ako im se osnovna plaća poveća na tisuću eura neto", ističe šef sindikata metalaca Vedran Dragičević.
Najtraženiji radnici u Hrvatskoj su kuhari, prodavači, čistačice, pomoćni kuhari i kuhinjski radnici, a slijede ih vozači, diplomirani ekonomisti, zidari i medicinske sestre.
Bez obzira na to što je država dala zeleno svjetlo za sedam tisuća stranaca, tvrtke ne smanjuju pritisak za nove kvote, a alarmantno je stanje u brodogradnji, strojogradnji, građevini i prijevozu.
Poduzetnici procjenjuju da posla ima za još 16 tisuća stranaca, piše Večernji list.
S druge strane, Hrvatska udruga poslodavaca žali se da presporo dobiva suglasnost i za kvote koje su već odobrene te traži da se mijenjaju pravila za strance.
Procjenjuje se da je tijekom posljednjih sedam-osam godina iz Hrvatske otišlo oko 20 tisuća metalaca koji su našli posao u Italiji, Njemačkoj, Nizozemskoj, Austriji i skandinavskim zemljama.
"Ljudi će se početi vraćati ako im se osnovna plaća poveća na tisuću eura neto. Sindikat neće biti protiv stranih radnika jer je i nama u interesu da se ugovoreni poslovi obave, ali tražimo da se povećaju plaće", ističe šef sindikata metalaca Vedran Dragičević.
Ipak, HUP s rezervom gleda na povišenje plaća.
"Naše tvrtke nadmeću se na otvorenom tržištu i moraju biti u stanju ponuditi konkurentne cijene usprkos tome što su opterećene vrlo visokim troškovima. Zbog toga je prostora za povećanje plaća malo i situacija je različita u pojedinim industrijama", navodi Admira Ribičić, direktorica u HUP-u, uz opasku da je problem odlaska ljudi iz zemlje ili nedostatka radne snage samo dijelom vezan uz visinu plaća. Kao primjer navodi da ICT industriji, koja ima visoke plaće, nedostaju tisuće ljudi.
U Zavodu za zapošljavanje kažu da bi ove godine razne programe dodatnog osposobljavanja i prekvalifikacije trebalo proći oko osam tisuća nezaposlenih za rad u ugostiteljstvu i turizmu, brodogradnji, građevini i metalskoj industriji. Ovisno o programu, njihovo će školovanje trajati od tri do devet mjeseci, no na burzi podsjećaju da tvrtke mogu i samostalno tražiti potpore za osposobljavanje radnika, ali to rijetko čine.
"Svi bi htjeli gotovog čovjeka, nitko ne bi uložio u njega", kaže stručnjakinja uključena u proces. No zato su veliku nervozu izazvali novi kriteriji za korištenje stručnog osposobljavanja jer je država uvela dodatne kontrole. Tvrtkama koje su dosad uzimale besplatno mlade ljude s burze, ali ih nisu zaposlile nakon isteka stručnog osposobljavanja (SOR-a), novi zahtjevi više ne prolaze. Ograničen je i broj mladih ljudi na SOR-u u javnim ustanovama i javnom sektoru na 10 posto ukupne zaposlenosti.
U turizmu kulminacija tek slijedi. Da je problem stariji od dvije-tri sezone oslikava priča iz Srednje škole Ambroza Haračića u Lošinju. Među 297 učenika, budućih je konobara tek troje. Sve troje idu u drugi razred, jesenas se u prvi razred za konobara nije upisao nitko!
