Najveći dug i dalje u Grčkoj, najmanji u Estoniji.
Na razini EU-a javni dug iskazan udjelom u BDP-u porastao je u trećem prošlogodišnjem tromjesečju na 89,9 posto, s 87,7 posto u prethodna tri mjeseca, izvijestio je u četvrtak europski statistički ured. U trećem tromjesečju pretpandemijske 2019. godine iznosio je 79,2 posto.
Kako piše N1, u eurozoni dug iskazan udjelom u BDP-u porastao je na kraju prošlogodišnjeg rujna na 97,3 posto. Na kraju lipnja iznosio je 95 posto a na kraju rujna godinu ranije 85,8 posto.
Vlade su u drugom prošlogodišnjem tromjesečju znatno povećale zaduživanje kako bi ublažile ekonomske posljedice protupandemijskih mjera, a pojačana potreba za financiranjem očitovala se i u podacima za treće tromjesečje, napominju europski statističari.
Brojke odražavaju snažno povećanje javnog duga i pad BDP-a, objašnjavaju.
Najveći dug i dalje u Grčkoj, najmanji u Estoniji
Najvišu je razinu duga iskazanog udjelom u BDP-u u razdoblju od srpnja do rujna 2020. godine bilježila Grčka, dvostruko veću od BDP-a.
Znatno je premašio vrijednost BDP-a i u Italiji, gdje je iznosio 154,2 posto, te u Portugalu, s dugom iskazanim udjelom u BDP-u od 130,8 posto. Na Cipru, u Francuskoj, Španjolskoj i Belgiji bio je 20 do 10 posto veći od BDP-a.
U Hrvatskoj je bruto dug opće države iskazan udjelom u BDP-u prema provizornim procjenama Eurostata na kraju prošlogodišnjeg rujna iznosio 86,4 posto, odnosno 325,2 milijarde kuna.
Na kraju prošlogodišnjeg lipnja iznosio je prema revidiranim podacima Eurostata 84,8 posto odnosno 329,1 milijardu kuna.
Najnižu razinu javnog duga iskazanog udjelom u BDP-u bilježile su na kraju prošlogodišnjeg rujna Estonija, 18,5 posto, Bugarska, 25,3 posto, i Luksemburg, 26,1 posto.
Izvor: N1