Nešto češće bolovanja otvaramo u vrijeme praznika i ljeti, tvrde iz HZZO-a.
Svaka osoba zaposlena u Hrvatskoj prošle je godine na bolovanju provela dva tjedna, a to su poslodavci i država platili tri milijarde kuna. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), tijekom prošle, 2021. godine ostvaren je nikad veći broj dana bolovanja, odnosno čak 20,1 milijun. Godinu prije zaposleni su na bolovanja potrošili 17,8 milijuna dana, u pretpandemijskoj 2019. - 17,57 mil., a 2018. godine 16,9 milijuna dana. Samo HZZO je bolovanja platio 1.601,249.934 kune, odnosno 11,12% više nego godinu prije.
Naravno, treba uzeti u obzir i činjenicu da je riječ o dvjema pandemijskim godinama, kada su brojni građani bili u izolaciji i samoizolaciji. Kada se gleda na dnevnoj bazi, od ukupnog broja zaposlenih u Hrvatskoj, njih 33 tisuće dnevno nije dolazilo na posao jer su bili na bolovanju, a većim dijelom to su bile žene, 62 posto, no u obzir treba uzeti činjenicu da je dio njih bio na bolovanju vezanom uz komplikacije u trudnoći.
Trošak pola-pola
Od ukupno 32.686 osoba prosječno dnevno bolesnih na teret HZZO-a, muškarci čine 37,61 posto. Ako usporedimo ukupan broj dana privremene nesposobnosti za rad i broj aktivnih osiguranika, proizlazi da je svaki zaposlenik na razini Hrvatske tijekom 2021. godine bolovao prosječno 13,5 dana, dok je u 2020. to bilo dan kraće, odnosno 11,31 dan. Najbolesniji su radnici, barem kada se gleda po otvorenim bolovanjima, u Rijeci, gdje je svaki zaposlenik tog primorsko-goranskoga grada na bolovanju bio 14 dana. Bolovali su i Zagrepčani, svaki po 14 dana, zatim radnici u Gospiću 13,83 i u Čakovcu 13,44 dana.
„Prema podacima o ukupnom broju dana privremene nesposobnosti za rad na teret HZZO-a i sredstvima za refundaciju, može se zaključiti da je prosječni iznos naknade po danu 156,51 kunu ili mjesečno 4069 kuna“, navode iz HZZO-a.
Iz HZZO-a za Jutarnji list kažu da je riječ o prevelikom broju dana bolovanja na razini Hrvatske i smatraju da je dio bolovanja neopravdan.
„Logično je da smo u pandemijskim godinama imali više dana bolovanja, ali isto tako je činjenica da je i u pretpandemijskim godinama tih dana bilo nerealno puno. Ne želimo reći da svi neopravdano koriste bolovanja, ali tu postoje zanimljivi trendovi da je više bolovanja u prazničko vrijeme, tijekom ljeta...“, kažu nam iz HZZO-a i navode da je riječ o iznimno velikim financijskim izdacima za poslodavce, ali i za HZZO.
Primjerice, od ukupnog broja lanjskih dana bolovanja polovica je bila na teret poslodavca, a polovica na račun države. Inače, najviše bolovanja tijekom prošle godine koristili su djelatnici iz sektora zdravstvene skrbi i socijale, što je povezano s covidom, a zatim djelatnici iz trgovine, te prerađivačke industrije. Upravo zbog tih pokazatelja, kažu nam u HZZO-u, u planu je izmjena zakonskih regulativa prema kojima bi kontrolori Zavoda mogli zaključiti bolovanja.
„U ovom trenutku to mogu napraviti samo liječnici, dok naši kontrolori sugeriraju, kada uoče nepravilnosti, da se bolovanje zaključi. Nadamo se da će Zakon o zdravstvenom osiguranju biti završen, kako je predviđeno, do kraja ove godine kako bi uz ostale izmjene zaživjela i ovako“, kažu u HZZO-u.
BROJKE:
- 20,166.483 dana ukupno su proveli radnici na bolovanju
- 3 milijarde kuna utrošene su na bolovanja
- 13,5 dana u prosjeku bio je svaki radnik na bolovanju
- 14 dana bolovali su Riječani i Zagrepčani
- 156,51 kuna prosječni iznos naknade po danu
Izvor: jutarnji list
