Povremeni predah od posla svima dobro dođe.
Tjedni užurbanog rada, putovanja na posao, stresnih radnih dana, obiteljskih obaveza, kišnih vikenda... natjerat će svakoga da poželi predah. Godišnji odmor treba svima i svi imamo mnogo planova koje ostavljamo za to vrijeme. A vrijeme je ograničeno. Većina želi nekamo otputovati jer fizički odmak uglavnom jamči i mentalni odmor, a to je onda pravi godišnji odmor.
No, hoćemo li sve te koristi postići isključivo ako uzmemo dulji godišnji - dva ili više tjedana, pitaju se na portalu živim.hr?
Argumenti ZA
Istraživanja su dokazala da godišnji odmor ima brojne prednosti za zdravlje pojedinca i poboljšava njegovu dobrobit, dakle osjećaj ispunjenosti i zadovoljstva životom općenito, pojedinim segmentima života te omogućuje veću zastupljenost ugodnih doživljaja u odnosu na one neugodne. Primjerice, istraživanje Gerharda StraussBlaschea s Odsjeka za fiziologiju Sveučilišta u Beču pokazalo je da su i pet tjedana nakon odmora ispitanici i dalje prijavljivali manje fizičkih tegoba, bolji san i bolje raspoloženje nego prije odmora. Oporavak od iscrpljenosti olakšan je slobodnim vremenom kojeg imamo više tijekom godišnjeg odmora, boravkom na toplijim i sunčanijim mjestima tijekom ljetnog odmora (sunce poboljšava raspoloženje), na odmoru više ljudi vježba, više se kreću (manje sjede), što sve povoljno utječe na cjelokupno zdravlje, bolje spavaju jer su manje zabrinuti i sklapaju nova poznanstva, što sve dovodi do smanjenja radnog opterećenja. Razumnim se stoga čini da ovakvih poboljšanja želimo što više i da biramo dugi godišnji odmor - dva tjedna ili više, što ovisi o organizacijskim mogućnostima radnog mjesta.
ugi odmori uglavnom se planiraju na mjestima na kojima ima puno toga za istraživanje i nude obilje mogućnosti za provođenje vremena. Dugi odmor ima još prednosti. Imamo dovoljno vremena da se potpuno odmaknemo od užurbane svakodnevice. Imamo više dana za planiranje, organiziranje i duže smo na nekoj lokaciji, doživljavamo više raznolikih iskustava što umanjuje stres izazvan radnom opterećenošću.
Dugi godišnji može nam pomoći da se resetiramo, oporavimo, napunimo baterije te da nakon povratka na posao budemo produktivniji, radosniji, manje zabrinuti i boljeg zdravlja. Naravno, sve to vrijedi ako je odmor protekao u najboljem redu, no ne treba se brinuti baš oko svega, a besmisleno se brinuti zbog nečega na što ne možemo utjecati. Dugi godišnji odmor također omogućuje istraživanje više mjesta, možemo uživati u odmoru vlastitim tempom, odabrati dane za opuštanje i dane za istraživanje. Dulje putovanje ili više vremena za ono što planiramo tijekom godišnjeg donosi mir.
rijeme je ključno da bismo se opustili - fizički i mentalno, jer omogućuje da se dublje povežemo sa svojim okruženjem. S više vremena na raspolaganju, vjerojatnije je da ćemo se upustiti u neko putovanje, možemo istražiti više lokacija na nekom području. Postoje neki gradovi, regije i zemlje za čije je istraživanje potrebno najmanje sedam do deset dana, jer će manje od toga umanjiti iskustvo. Također, nudi se mogućnost dubljeg upoznavanja drugačije gastronomije, običaja, kulture, što je nezaboravno iskustvo. Ako imate obitelj, odlazak na dugi odmor jednom godišnje izvrsna je ideja. To vrijedi i ako ne putujete na godišnji odmor, ali planirate raditi sve ono što tijekom godine odgađate - pročitati neke knjige, produbiti poznanstva, opustiti se onako kako vama odgovara ili se upustiti u neka preuređenja, obnovu ili druge radove. Dugi godišnji omogućuje vam da sve to obavite bez pritiska i s manje stresa.
Uostalom, na godišnjem ste i stres vam uopće ne treba.
Argumenti PROTIV
Nema ništa loše u dugom godišnjem odmoru, pogotovo ako uključuje i putovanje na neku udaljeniju destinaciju, ali kako to zahtijeva i niz organizacijskih priprema, financijsko planiranje i usklađivanje svih osoba koje zajedno putuju, nekome bi sve to moglo biti zamorno. Stoga valja razmisliti i o prednostima što ih za fizičko i mentalno zdravlje pruža kraći odmor, odnosno onaj koji traje do tjedan dana. Štoviše, i odmak od posla tijekom vikenda ima niz koristi za naše zdravlje jer smanjuje napetost i stres. Istraživanja su pokazala da i kratki odmor može razbiti monotoniju svakodnevnog života i pružiti odmak za kojim žudimo, dobar je za zdravlje i možemo si ga priuštiti redovito. Česti kratki bjegovi i pauze od posla, pokazala su istraživanja, čak nas pomlađuju. Neke od drugih pogodnosti kratkih odmora uključuju to što možemo uživati u više odmora tijekom godine (mogućnosti za duge pauze imamo samo jednom ili dvaput godišnje), možemo vidjeti više mjesta, imamo više pauza od posla kojima se možemo radovati, kraći je odmor jeftiniji te nam pruža priliku da istražimo manje poznata i manje razvikana mjesta. Kraći odmor lakše je planirati, kao i ono što želite raditi - imate malo vremena pa morate odrediti manji cilj, u protivnom će i kratki odmor proći u stresu.
Ako ste zaposlenik u korporaciji ili imate pretrpan raspored, lakše ćete uzeti kraće nego duge odmore. Neka su istraživanja pokazala da više od trajanja na ishod odmora utječe ono što za to vrijeme radimo. Markus Hübner s Tirol Kliniken u Austriji istražio je učinke jednotjednog odmora s različitim programima aktivnosti na dobrobit, varijabilnost otkucaja srca i kvalitetu sna. Pedeset i dvoje zdravih turista provelo je jednotjedni odmor ispunjen redovitim vježbanjem u Istočnom Tirolu. Šest od sedam dana igrali su golf, biciklirali ili prakticirali nordijsko hodanje. Pokazalo se da već i kratki odmor uz redovitu tjelovježbu ili boravak u prirodi poboljšava opće stanje organizma, kvalitetu sna i autonomnu regulaciju našeg organizma. Prema koautoru nedavne studije dr. sc. Tyu Fergusonu, znanstvenom suradniku na University of South Australia, pozitivne promjene u ponašanju vidljive su bez obzira na trajanje odmora. Ljudi su aktivniji (u prosjeku sjede 29 minuta manje nego inače) i dulje spavaju (dodatnu 21 minutu) kad su na odmoru, a to su dva važna faktora koja pozitivno utječu na zdravlje. Stoga kad ste na godišnjem, iskoristite to vrijeme za kupanje, planinarenje, pecanje, kampiranje, šetnje. Ako želite nešto raditi, postavite manje, ali ostvarive ciljeve i svakako predvidite vrijeme za dokolicu kad nećete raditi baš ništa.
Izvor: živim.hr