Unatoč najavi Billa Gatesa da do 2006. više neće biti spama, problem još uvijek nije riješen, a korisnički sandučići puni su raznoraznih ponuda za kupnju nepotrebnih proizvoda, dionica nepoznatih kompanija, jednostavnog puta do diplome ili državljanstva i sličnih sadržaja. No, ipak su vidljivi pomaci, a spam filtri relativno uspješno obavljaju svoj posao te prema pisanju BusinessWeek-a, nakon što je spam isporučen i obrisan, digitalni život se može nastaviti.
Međutim, u pravnim bitkama koje se potiho vode, ne pobjeđuju uvijek borci protiv spama. Tako je Spamhaus, tvrtka koja radi crne liste spamera, prema odluci suda u Illinoisu mora platiti 11,7 milijuna dolara kompaniji e360insight, koja tvrdi da je zbog uključivanja na listu pretrpjela značajne financijske gubitke. Spamhaus i dalje odbija platiti odštetu jer kaže da sud u Illinoisu nema nadležnost nad njima.
Kako napreduju kompanije koje se bore protiv spama, tako u metodama slanja i skrivanja napreduju i spameri. Istraživanje tvrtke Panda Software pokazalo je kako je 21% e-mailova koji stižu na korporativne adrese-spam. Izraelska kompanija Blue Security morala je još u svibnju "zatvoriti vrata" jer je ruski spamer Pharmamaster na njih uputio vojsku zombi računala koji su ugasili tvrtkinu Internet stranicu, a istodobno je srušen i server koji je bio domaćin stranice, pa su kolateralne žrtve bila dva blog servisa.
Prema istraživanju analitičke tvrtke Radicati Group, 2006. je dnevno poslano 183 milijarde spam poruka, od čega je čak 59% završilo u korisničkom sandučiću! Ako se nastavi istim ritmom, 2010. dnevno će se slati 465 milijardi spam mailova, a 55% doći će do korisnika. Sara Radicati, izvršna direktorica u Radicati Groupi, smatra da će se sljedeće godine na čišćenje i sprečavanje spama, utrošiti 198 milijardi dolara, što je velika razlika u odnosu na 20,5 milijardi iz 2003. godine. Najveći dio novca otići će na anti-spam filtre, dodatni prostor na serverima te mrežnu infrastrukturu.
Iduće godine kompanije će, u prosjeku, trošiti 257 dolara po korisničkom računu, što je 49 dolara više nego 2003. Podaci američke tvrtke AOL jasno pokazuju granicu do koje je stiglo spamanje. Naime, AOL dnevno procesuira 4,5 milijardi e-mailova, od čega je 70% do 80% spam. Osim AOL-a, i sami korisnici troše više vremena na čišćenje sandučića ili blogova te stranica na kojima je moguće komentiranje, pa se i Internet Service Provideri moraju boriti s viškom prometa.
Uz sve to, spam poruke više nisu samo ponuda, već i pokušaj da se od korisnika ukradu podaci. Naime, oko 8% spama su pokušaji phishinga, odnosno krađe osjetljivih podataka, poput broja kreditne kartice ili lozinki na računalu. Organizacija Koalicija protiv nevažećih komercijalnih e-mailova (Coalition Against Unsolicited Commercial E-mail), smatra pak kako je problem i što su korisnici spam prihvatili kao činjenicu te tako spamere ohrabruje da nastave s kriminalnim radnjama.
(T.N.)
Izvor:
Poslovni dnevnik