Nakon što je Vlada, na pritisak sindikata, smanjila godišnju kvotu radnih dozvola za strane radnike na manje od 2.000, tržište je otkrilo novi model zapošljavanja stranaca. Radne su dozvole zamijenile poslovne vize, koje su ponajprije bile namijenjene poslovnim ljudima i poduzetnicima.
U ovoj je godini Vlada dala zeleno svjetlo za zapošljavanje 1.037 novih stranaca i za produljenje 800 radnih dozvola. I dok se smanjuje broj klasičnih dozvola, oko 8.000 bilo ih je u jeku investicijske aktivnosti 2003., zanimanje za poslovne vize sve je veće.
U prvih deset mjeseci ove godine MUP je izdao 4.616 poslovnih dozvola, a očekuje se da će ih biti oko 5.000 do kraja godine.
Podaci za 2005. pokazuju da su najviše poslovnih dozvola, oko 3.000, dobili građani Bosne i Hercegovine i to kao izaslanici privatnih tvrtki registriranih u BiH.
Poznavatelji prilika tvrde da su u dogovoru s hrvatskim tvrtkama zidari, tesari i drugi građevinski radnici iz BiH iskoristili zakonsku mogućnost "pružanja usluga u ime stranog poslodavca" te se legalno zaposlili u Hrvatskoj.
Na predstavljanju istraživanja o mobilnosti radne snage, prošli tjedan, što ga je u sklopu Ceporova projekta podrške dijaloga između EU i zemalja zapadnog Balkana provela Sunčanica Skupnjak Kapić, moglo se čuti da ima problema u provedbi Zakona o strancima.
Osim što kvote nisu dobro pogođene procedura izdavanja dozvola pojednostavnjena je samo formalno. Bez obzira što je MUP mjerodavan i za radne i za boravišne dozvole, procedure su i dalje odvojene.
Nije jasno definiran, kaže Sunčanica Skupnjak Kapić, ni institut poslovne dozvole, posebno pružanje usluga u ime stranog poslodavca, a nije jasno ni razgraničenje zaposlenih i samozaposlenih osoba.
Sunčanica Skupnjak Kapić naglašava da Hrvatska nema mnogo useljenika - procjenjuje se da u Hrvatskoj živi oko 18.500 stranaca, ali se može očekivati je da će se njihov broj povećavati i premašivati broj iseljenika.
(A.T.)
Izvor:
manager.hr
