Zemlje Središnje i Istočne Europe u opasnosti su da gospodarski nikada ne sustignu Zapadnu, jer je njihov dugoročni potencijal gospodarskog rasta ugrožen zbog sve većeg nesrazmjera u ljudskom kapitalu između ta dva dijela kontinenta.
U Izvješću organizacije Lisabonsko vijeće iz Bruxellesa pod nazivom "Europski indeks ljudskog kapitala", istočnoeuropske članice EU i zemlje kandidati, među kojima je i Hrvatska, rangirane su prema svojim sposobnostima razvoja i očuvanja ljudskog kapitala.
Pri rangiranju su korištena četiri kriterija - zaliha ljudskog kapitala, njegovo korištenje, produktivnost i demografski izgledi. Najbolji rezultat je 0, a najlošiji 48, te je Hrvatska s 35 bodova zadnja na ljestvici.
Od 12 zemalja promatranih zemalja, najbolje su rangirane Slovenija (22,3) koja je prema rezultatima otprilike izjednačena s Italijom, Grčkom i Portugalom (u kojima je istraživanje provedeno prošle godine) i Turska (24,9) koja jedina ima mladu i rastuću populaciju. Osim njih, prema izvještaju, šansu za dostizanje zapadnog standarda u sljedećih 20 godina imaju još i Češka, Estonija i Litva.
Na začelju ljestvice, neposredno ispred Hrvatske, našle su se Slovačka, Bugarska i Poljska, za koje je vjerojatno, predviđaju autori izvješća, da će još dugo ostati relativno siromašne u odnosu na prosjek EU.
Od pada komunizma gospodarski rast bivših članica Istočnog bloka je viši nego igdje drugdje u Europi što pridonosi smanjenju razlike u bogatstvu između dva dijela kontinenta. Međutim, autori izvješća se pribojavaju da nastavak takvog rasta neće biti moguć, ako se zemlje u središtu i na istoku Europe hitno ne suoče s problemima kao što su smanjene populacije, stalan odljev mozgova, kronično visoka nezaposlenost i nedovoljne investicije u obrazovanje i razvoj vještina, te da će se postojeći jaz u standardu između dva dijela kontinenta čak i produbiti. (T.B.)
Izvor:
EUobserver
