Većina današnje generacije odrasla je na video igrama i one im predstavljaju jedan od najboljih načina opuštanja. Među njima nema samo mladih, već i pripadnika starijih generacija koji se od napornog radnog dana svakodnevno opuštaju u "virtualnom svijetu".
Potvrđuju to i podaci američke Udruge proizvođača igrica prema kojima prosječni igrač ima 33 godine te se igranjem bavi više od 10 godina.
Istovremeno, akademska zajednica i znanstvenici navode kako su kompanije uvidjele da igranje igara može povoljno utjecati na razvoj vještina kod njihovih zaposlenika.
Tako primjerice postoje igre u kojima je nužno pametno planiranje i razvoj strategije te upravljanje cijelim timom od po nekoliko desetaka ljudi, što kasnije zaposlenici mogu upotrijebiti pri rješavanju radnih zadataka.
Međutim kompanije se ne zadovoljavaju samo vještinama koje zaposlenici prikupe igranjem, već neke inspiraciju pronalaze i u samoj strukturi video igara.
Profesor na Sveučilištu Stanford, dr. Byron Reeves navodi da su se neke kompanije služile elementima iz igara kako bi riješili poteškoće u radu. On navodi primjer kompanije Seriosity koja je elemente igara odlučila implementirati u poslovanje 6 kompanija s popisa Fortuneovih 500.
Tako su osmišljeni softveri koji pomažu zaposleniku u rukovanju elektroničkom poštom te krediti ili bonusi za razvoj koji su se dodjeljivali zaposlenicima po uspješno obavljenom zadatku. Čak štoviše otišlo se toliko daleko da se počelo razmišljati i o uvođenju virtualnih novčanica koje bi zaposlenici mogli unovčiti.
Dr. Reeves navodi kako su se kompanije odlučila na ovakve korake zbog nekoliko razloga. Djelomično zato što se zaposlenici dobro osjećaju u takvom okruženju te zato što usporedba sa realnim likovima pridonosi motivaciji.
Nadalje, htio se dobiti bolji uvid u funkcioniranje organizacije te produktivnost zaposlenika. (V.K.)
Izvor:
BBC
