Hrvatsko stanovništvo nastavilo se intenzivno zaduživati i tijekom prvog polugodišta 2007. Godine, što je dovelo do daljnjeg porasta pokazatelja zaduženosti, no teret otplate duga još uvijek nije zabrinjavajući.
Tako je procijenjena ukupna zaduženost stanovništva, koja uključuje dug građana prema bankama, stambenim štedionicama, društvima za lizing, društvima za osiguranje i štedno-kreditnim zadrugama te inozemni dug, porasla s 40,3% BDP-a na kraju 2006. na 43,2% BDP-a na kraju lipnja prošle godine, podaci su iz najnovije Makrobonitetne analize Hrvatske narodne banke.
Po podacima HNB-a, prosječna je zaduženost po zaposlenom tijekom prve polovine 2007. porasla za više od 5.000 kuna pa je na kraju lipnja lani prosječna zaduženost po svakom zaposlenom u Hrvatskoj iznosila oko 74.000 kuna.
Istodobno je štednja stanovništva u poslovnim bankama rasla sporije, pa je omjer duga i oročenih depozita stanovništva do kraja lipnja 2007. porastao na oko 139 posto.
No, analitičari HNB-a napominju da pritom treba uzeti u obzir da je u prvom polugodištu 2007. nastavljen trend osjetnog porasta ulaganja stanovništva u investicijske fondovi i izravno na tržište kapitala, pa je omjer ukupnog duga i ukupne financijske imovine stanovništva manji, ali o tome nema statističkih podataka.
Procijenjena ukupna zaduženost stanovništva na kraju lipnja 2007. godine porasla je za 22,4% u odnosu na kraj lipnja prethodne godine, što je ipak nešto sporiji rast nego tijekom 2006. godine kad je iznosio 22,7%, napominju analitičari središnje banke. Dug prema poslovnim bankama i dalje je najznačajnija kategorija zaduženosti stanovništva s udjelom od oko 94 posto.
Od ukupnog porasta bankovnih kredita stanovništvu pak u prvom polugodištu 2007. gotovo se polovina odnosila na stambene kredite, a njihov je udio u ukupnim bankovnim kreditima građanima na kraju lipnja 2007. dosegnuo 40,2 posto.
U usporedbi s većinom novih država članica EU razina duga stanovništva prema bankama, iskazanog u eurima u odnosu prema BDP-u, u Hrvatskoj je i dalje gotovo dvostruko viša nego u tim zemljama. No, istodobno stanovništvo u Hrvatskoj relativno više štedi u bankama od stanovništva tih zemalja.
Na kraju lipnja 2007. godine omjer kredita poslovnih banaka stanovništvu prema BDP-u (izraženo u eurima) za Hrvatsku iznosio 40%, a u ostalim uspoređenim zemljama Srednje i Istočne Europe taj se omjer kretao u rasponu od 15 do 23 posto.
No, daljnji razvoj bankarskih sustava i vrlo vjerojatni nastavak snažnijega godišnjeg rasta kreditiranja stanovništva uskoro bi ipak trebali dovesti do smanjenja razlike u stupnju zaduženosti stanovništva novih članica EU i Hrvatske, smatraju analitičari.
Unatoč porastu zaduženosti stanovništva mjerene različitim pokazateljima, agregatni pokazatelj tereta otplate duga prema podacima Državnog zavoda za statistiku iz Ankete o potrošnji kućanstava još uvijek nije zabrinjavajući, napominju analitičari središnje banke.
Tako je anualizirani teret otplate glavnice s kamatama u odnosu prema bruto raspoloživom dohotku kućanstava na kraju lipnja 2007. godine iznosio 6%, kao i na kraju 2006. godine. (Hina)
