Prema udjelu starijih osoba u ukupnom društvu, Hrvatska je jedna od najstarijih populacija na svijetu, s obzirom da je čak 16,2% ljudi starije od 65 godina.
Prema tim podacima nalazimo se na visokom 11. mjestu na svjetskoj listi starih populacija, dok čelnu poziciju drže Japanci, gdje je prosječna starosna dob 43 godine, a udio starijeg stanovništva je 21 posto.
Prema popisu stanovništva od prije 50 godina, u Hrvatskoj je bilo 300.000 osoba starijih od 65 godina, a prema popisu iz 2001. godine, bilo ih je 680.000, što znači da se brojka i više nego udvostručila.
Demograf Anđelko Akrap s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu također je upozorio na problem starenja stanovništva te napomenuo da takvi negativni trendovi, uzimajući u obzir i sve manje živorođene djece, mogu stvoriti ozbiljne poteškoće i poremećaje u društvu koji zahtijevaju žurnu državnu intervenciju.
Akrap ističe da se depopulacija može ublažiti imigracijom stranaca, što ipak nije dugoročno rješenje. Stoga se stvarni pomaci mogu napraviti isključivo provođenjem, najčešće skupih, populacijskih politika.
Hrvatska već sad ima ozbiljnih problema s nedostatkom radne snage, jer sve manji broj mladih ulazi na tržište rada, a oni su ti koji nose teret javnog mirovinskog sustava. Problem najbolje ilustrira podatak prema kojem je do prije 40 godina na jednog umirovljenika dolazilo više od 4 radnika, dok danas na jednog umirovljenika dolazi samo 1,4 radnika.
Istraživanje, što ga je proveo Anđelko Akrap o odnosima snaga mlađeg i starijeg stanovništva do 2031. godine, nudi zabrinjavajuće podatke. Prema tim projekcijama, teret jednog umirovljenika snosit će 1,2 radnika do u najgoroj varijanti 1,17 radnika.
Osim toga, udio šezdesetpetogodišnjaka popet će se sa sadašnjih 16% na 23% i to u najboljem slučaju, ali bi njihov udio mogao doseći čak 25 posto. To znači da će svaki četvrti stanovnik Hrvatske imati više od 65 godina. (V.K.)
Izvor:
Vjesnik
