Sindikalni predstavnici kritizirali su Nacrt prijedloga ZOR-a, a posebno su nezadovoljni načinom rasporeda i preraspodjele radnog vremena te reguliranja kolektivnih ugovora
Nacrt prijedloga Zakona o radu (ZOR) koji će biti upućen u saborsku proceduru značajno će pogoršati položaj hrvatskih radnika, ocijenili su sindikalni predstavnici na sjednici Odbora za rad i socijalno partnerstvo, dok su predstavnici poslodavaca poručili kako su oni predlagali cjelovitu reviziju dosadašnjeg ZOR-a što su odbili i sindikati i Vlada.
Ističući kako je predloženi ZOR kompromis, a ne dobar i sadržajan zakon, Viktor Gotovac sa zagrebačkog Pravnog fakulteta ustvrdio je kako se stručna skupina koja se bavila usklađivanjem postojećeg ZOR-a s direktivama Europske unije pretvorila u političku.
HUP traži mišljenje Vlade
Posebno je zamjerio Vladi što se, po njegovoj ocjeni, nije dovoljno angažirala oko donošenja tog Zakona, a predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca Damir Kuštrak je rekao kako "iako EU preferira bilateralne dogovore sindikata i poslodavaca, Vlada bi trebala dati svoje mišljenje o tome što očekuje od tržišta rada".
Po njegovim tvrdnjama, prijedlog ZOR-a donesen je konsenzusom socijalnih partnera, iako sindikati sada pokušavaju sugerirati drugačije. Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever rekao je kako su najproblematičniji dijelovi koji se odnose na raspored i preraspodjelu radnog vremena, te proširenje primjene kolektivnih ugovora.
Nema propisanih sankcija
Po riječima Marine Kasunić Peris iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske ostalo je sporno nekoliko pitanja kojima se uređuje radno vrijeme. Člankom koji govori o iznimkama u pogledu uređenja radnog vremena bit će omogućeno da velikom broju radnika posebnim ugovorima poslodavci "urede radno vrijeme".
Novim je zakonskim prijedlogom omogućeno da iznimka od 40-satnog radnog tjedna postane pravilo, a poslodavcima je zadano da poštuju 40-satno radno vrijeme prosječno tijekom četiri mjeseca, što znači da će nekom radniku moći narediti da ovaj tjedan rade 48-sati, a idući primjerice 30 sati. Poslodavac bi trebao tjedan dana unaprijed najaviti radniku kako i koliko će raditi, a ako to i ne učini neće snositi nikakve posljedice, ističe Kasunić Peris.
Preraspodjela radnog vremena, kako je rekla, novim prijedlogom omogućava tzv. individualni pristup radniku što će u praksi značiti da sezonci, graditelji, poljoprivrednici, zaposleni u turizmu i slična zanimanja mogu raditi svaki tjedan do 60 sati tijekom četiri mjeseca. Individualnim ugovorima poslodavci će od radnika tražiti pisanu izjavu za rad dulji od 48 sati i pitanje je koji će se radniku to usuditi odbiti, rekla je ona.
Osigurati provođenje zakona
Sindikalci su nezadovoljni i pitanjem proširenja kolektivnog ugovora. Prema novom prijedlogu nema više primjene najpovoljnijeg prava za radnika, što znači da ako je radniku jedno pravo do sada bilo regulirano s dva ili više kolektivnih ugovora, on je mogao izabrati ono koje je za njega bilo povoljnije, a toga više nema.
Državna tajnica za rad Vera Babić rekla je kako prilikom usklađivanja postojećeg ZOR-a s direktivama EU nije moglo biti puno pogađanja, jer postoji obveza preuzimanja pravne stečevine EU. Po njezinim riječima treba jačati kapacitete koji će osigurati punu primjenu zakona, obzirom da su hrvatske institucije nespremne osigurati punu primjenu zakona. (Hina)
