Sindikati smatraju da je, uz nedostatak liječnika, najveća opasnost za Hrvatsku upravo nedostatak nastavnika
I dok se s jedne strane u Hrvatskoj radna mjesta zatvaraju, a broj nezaposlenih raste, s druge strane nekih nam kadrova kronično nedostaje, a među njima značajno mjesto zauzimaju matematičari i fizičari.
Deficit tih struka vidljiv je prije svega u školama, gdje te predmete nerijetko predaju osobe koje za to uopće nisu školovane, piše Ivana Knežević u Vjesniku. Također, nedostatak inženjera velik je problem i u zdravstvu, budući da za rad s dijagnostičkim aparatima trebaju visokokvalificirane stručnjake, posebno fizičare.
Mladi na "sigurne fakultete"
Prema podacima sindikata, čak 10 posto nastavnika matematike i fizike u školama nema potrebne kvalifikacije za predavanje tih predmeta. Stručnjaci već godinama upozoravaju kako se mladi danas uglavnom odlučuju za one fakultete koji im osiguravaju ugledno radno mjesto i dobru plaću, a nastavničke struke to nikako nisu.
Stoga smatraju kako je, uz nedostatak liječnika, najveća opasnost za Hrvatsku upravo nedostatak nastavnika.
Na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Splitu, koji postaje sve atraktivniji i zagrebačkim studentima, u prosjeku godišnje diplomira samo 35 studenata, a pola od toga su studenti matematike i fizike. Dekanica splitskog PMF-a prof. dr. Anka Golemac ističe da "prema nekim procjenama, samo u Dalmaciji, u kojoj djeluje 180 osnovnih i 84 srednje škole, nedostaje nekoliko stotina nastavnika matematike i fizike".
Potrebno tri puta više stručnjaka
Taj broj raste svake godine, napominje ona, jer stariji nastavnici odlaze u mirovinu, a mlađih dolazi sve manje, odnosno čak odlaze iz škola raditi negdje drugdje za bolju plaću. Upozorava ujedno kako će posebno velik problem biti uhvatiti korak s razvijenim zemljama EU.
"Da bismo postigli njihove standarde, godišnje je potrebno obrazovati tri puta više diplomiranih stručnjaka u znanstvenotehnološkom području te popraviti omjer broja studenata prirodnih i tehničkih područja naspram društvenih i humanističkih znanosti. Naime, društvene i humanističke znanosti studira oko 60 posto diplomanata, a prirodne znanosti manje od tri posto", ističe prof. Golemac.
Ipak, napominje, interes za studije fizike, u raznim kombinacijama, u posljednje tri godine raste, a iako su apsolutne brojke male, splitski PMF imao je skok s desetak na 20 do 25 upisanih studenata.
Novi prilagođeni studiji
"U Zagrebu je, na primjer, u posljednjih petnaestak godina kvota upisanih fizičara pala sa 130 na 70, što se uklapa u cjelokupni trend smanjenja interesa za studije iz prirodnih i tehničkih znanosti. Na našem fakultetu broj upisanih na studije matematike, uključujući kombinacije s informatikom i fizikom, je 30 do 40 i posljednjih godina tu smo kvotu uspjeli očuvati. Već od iduće godine, međutim, očekujemo povećanje interesa za naše studije", tvrdi prof. Golemac.
PMF u Splitu intenzivno radi na ponudi studija koji će bili zanimljiviji današnjim naraštajima studenata te u skladu s današnjim potrebama tržišta rada.
Tako razvijaju studije iz područja primjene osnovnih struka, kao što su financijska matematika, računalna matematika, računalna fizika, molekularna biologija, astrofizika, fizika okoliša, biofizika te inženjerska fizika. (V. K.)
Izvor:
Vjesnik
