Kad se podmire sva davanja i radnik na kraju plati krizni porez od 2 posto, ostaje mu oko 5.263 kune
Na prosječnu plaću od 5.370 kuna neto, koliko iznosi državni prosjek za lipanj, radnik samac plati 2.457 kuna poreza, prireza i doprinosa, dok poslodavac na tu prosječnu neto plaću plati 1.346 kuna doprinosa za zdravstveno osiguranje, zapošljavanje te ozljedu na radu. Ukupno dakle, poslodavac i radnik za poreze i doprinose na prosječnu plaću izdvoje 3.803 kune.
No, radnikov dio kolača dodatno se povećava s kriznim porezom. Na državni neto prosjek plaće obračunava se dva posto kriznog poreza, odnosno malo više od 107 kuna. Tako je radničko opterećenje za poreze i doprinose, na prosječnoj plaći u državi, trenutno 2.564 kuna, pišu Gabrijela Galić i Sergej Abramov u Novom listu.
Bruto 1 i bruto 2
Da bi se isplatila neto plaća od 5.370 kuna, i to na području Zagreba gdje je u primjeni najviša stopa prireza od 18 posto, potrebno je osigurati ukupno 9.173 kune. Taj iznos poznat je kao "bruto 2", što je ukupna količina novca koju valja osigurati za isplatu plaće. Poslodavac je dužan platiti ukupno 17,2 posto doprinosa na plaću, od čega 15 posto za zdravstveno osiguranje, 0,50 posto doprinosa na plaću u slučaju ozljede na radu te 1,70 posto doprinosa za zapošljavanje.
Radnički bruto, odnosno "bruto 1", kada se govori o prosječno plaći na razini države, iznosi 7.827 kuna. To je plaća radnika iz koje on plaća doprinose i poreze, na koju mu se obračunava osobni porezni odbitak, kao i odbici za uzdržavane članove.
Dakle, radnik iz plaće podmiruje 20 posto mirovinskog doprinosa, od čega 15 posto za sustav generacijske solidarnosti i pet posto za drugi stup mirovinskog osiguranja. Ukupno je iz prosječne lipanjske plaće radnik tako izdvojio nešto više od 1.565 kuna doprinosa.
Nakon što se taj iznos i iznos radničke olakšice, koja iznosi 1800 kuna za samca, oduzme od radničkog bruta, dobije se porezna osnovica. A na osnovicu od 4.461 kuna radnik plaća malo više od 891 kunu poreza i prireza.
Konačna računica iznosi 5.370 kuna na ruke, ali nakon što se oduzme krizni porez od dva posto radnik na ruke dobije 5.262,60 kuna.
Sindikalci nisu previše iznenađeni
Iako se iz ove računice već dade zaključiti da hrvatski radnici plaćaju visoka porezna davanja, potvrda ove teze nedavno je stigla i iz KPMG-a International-a, čija je studija pokazala da hrvatski građani imaju najveća porezna davanja na svijetu.
No, ta činjenica nije previše iznenadila domaću stručnu javnost. Sindikalni čelnici podsjećaju da su i ranije upozoravali na ogromno porezno opterećenje plaća, dok stručnjaci za financije upozoravaju da i ovako opterećen sustav funkcionira.
"Nama to nije nikakvo iznenađenje. O tome se godinama govori i na to upozoravaju i zaposlenici i poslodavci. Poslodavci kukaju da su davanja previsoka, a radnici da na ruke dobiju premalo. Nezadovoljni su i jedni i drugi, a razliku uzima država", rekao je predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever.
Čelnica Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, Ana Knežević ističe pak kako je oduvijek znala da Hrvatska vrlo visoka porezna opterećenja, ali ju je ipak iznenadilo što smo se našli na prvom mjestu.
Prema njenim riječima, sindikati odavno traže reformu poreznog sustava, svjesni neizdrživih poreznih davanja. Sindikalni prijedlog je bio da minimalna plaća bude 50 posto prosječne, te da taj iznos odgovara i neoporezivom dijelu dohotka. To bi, smatra Knežević, odgovaralo europskim standardima, a čak bi bilo i ispod preporuka Europske komisije. Međutim, sindikalni prijedlog je odbačen. (V. K.)
Izvor:
Novi list
