U pojedinim djelatnostima, minimalac bi se regulirao kolektivnim i granskim ugovorima
Trenutna minimalna plaća u Hrvatskoj iznosi 2.814 kuna, a budući da je upravo ona u kriznim vremenima dodatni uteg mnogim poslodavcima, Vlada je krenula s pripremama izmjena Zakona o minimalnoj plaći.
Pregovori sa socijalnim partnerima započeli su neposredno prije odlaska damira Polančeca, a dolaskom Đure Popijača na mjesto ministra gospodarstva trebali bi se ponovno aktualizirati, pišu Gordana Galović i Adriano Milovan u Jutarnjem listu.
Iako se na stolu nalazi nekoliko prijedloga, najizglednijim se čini onaj po kojem zakonom zajamčeni minimalac ubuduće ne bi pratio rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) nego inflaciju. Također, u pojedinim djelatnostima koje je kriza najviše pogodila, poput tekstilne, drvne ili kožarske industrije, minimalna plaća mogla bi se regulirati kolektivnim i granskim ugovorima. No, s obzirom na stanje u tim djelatnostima, nova bi minimalna plaća u njima bila značajno manja od sadašnje.
Negdje i veća od propisane
Iako u Vladinim krugovima ne žele govoriti o iznosima, ističući da se oni utvrđuju pregovorima između socijalnih partnera, neslužbeno se spominje mogućnost da se sadašnja minimalna plaća smanji za petinu.
"Ako bi 20 posto niža minimalna plaća u tekstilnoj ili drvnoj industriji mogla spasiti radna mjesta, vjerujem da bi to bilo u interesu i poslodavaca i sindikalaca, tim više što mnogi nisu u stanju isplatiti ni taj minimalni iznos", istaknuo je sugovornik iz Vladinih krugova koji je želio ostati anoniman. Naravno, mogućnost da se minimalna plaća u pojedinim djelatnostima regulira kolektivnim i granskim ugovorima, znači i da bi ona ponegdje mogla biti i viša od zakonom propisane.
Propisana minimalna plaća šteti konkurentnosti
U HUP-u nisu htjeli komentirati najave izmjena Zakona o minimalnoj plaći, jer će se o tome pregovarati. Ipak, podsjećaju na to da su bili protiv zakonskog uvođenja minimalca, jer u njemu vide jednog od glavnih krivaca za eroziju konkurentnosti gospodarstva.
U tom smjeru razmišljaju i u vlasti, potvrdio je sugovornik iz Vladinih krugova, a sličnog su mišljenja i neovisni ekonomisti, koji upozoravaju da je uvođenje minimalca na koljena bacilo djelatnosti koje su i ranije muku mučile s konkurentnošću.
"Rast minimalnih plaća ne bi smio biti veći od rasta produktivnosti, jer se tako smanjuje konkurentnost i jačaju inflatorni pritisci. U svakom slučaju, rast plaća trebao bi biti sporiji od rasta BDP-a", upozorio je Zdeslav Šantić, analitičar Splitske banke. (V. K.)
Izvor: Jutarnji list
