Godinu dana nakon prvotnog prijedloga, Vlada planira osnivanje fonda za spas poduzeća
Godinu dana nakon mnogih drugih zemalja i Hrvatska bi trebala dobiti svoj fond za spas poduzeća. Na ideji u strogoj konspiraciji radi savjetnička trojka premijerke Jadranke Kosor - Borislav Škegro, Sandra Švaljek i Željko Lovrinčević - u suradnji s HUP-om i poslovnim bankama, na čelu sa Zagrebačkom bankom.
Iako za sada nije utvrđen iznos kojim bi fond raspolagao, prema neslužbenim informacijama, on bi se mogao popeti i do 10 milijardi kuna. Od toga bi jednu milijardu dala država, s raznih proračunskih stavki po ministarstvima namijenjenih za pomoći i subvencije, a devet milijardi kuna prikupio bi konzorcij banaka, pišu Branka Stipić i Adriano Milovan u Jutarnjem listu.
Dodjela povoljnijih kredita
Zagrebačka banka i njezin predsjednik Uprave Franjo Luković ističu da su spremni poduprijeti svaki Vladin projekt koji ispunjava njezine kriterije, a i druge su banke zainteresirane za takvo, sigurno kreditiranje. Naime, banke sada imaju dovoljno novca, ali ga vrlo teško posuđuju poduzećima jer se boje da im ona neće moći vraćati kredite. Kako bi se teret raspodijelio, razmišlja se i o trećem izvoru financiranja, a to je Hrvatska banka za obnovu i razvoj.
Fond za spas poduzeća imao bi dvije važne uloge. Prva bi mu bila davanje kredita perspektivnim tvrtkama, koje su zapale u probleme zbog krize, a inače su dobro poslovale. Uz malu financijsku pomoć one bi nakon završetka krize mogle početi ponovno ostvarivati pozitivne rezultate.
U ovom slučaju, potencijalni kandidati su manje, više sve hrvatske proizvodne tvrtke, a osobito izvoznici, kojima su zbog krize drastično smanjene narudžbe iz inozemstva, što je dovelo do pada potrošnje i prodaje na domaćem tržištu. Jedino je potrebno definirati hoće li poduzeća kredite dobivati izravno iz fonda ili će ta sredstva služiti kao jamstvo za obične, komercijalne bankarske kredite. U tom drugom slučaju, sigurnost naplate potraživanja banaka bi bila veća, zbog čega bi kamate bile znatno niže.
Otkup i spas tvrtki
Druga uloga fonda bio bi otkup i nacionalizacija propalih tvrtki. Primjerice, država bi po simboličnoj cijeni kupila posrnulu tvrtku pred kolapsom, postavila je na noge i potom prodala. Time bi se prvenstveno spasila brojna radna mjesta.
Inače, taj je model nacionalizacije primijenjen u SAD-u i većini europskih država u protekle godine, čime su spasili tisuće svojih kompanija, a posebno je bio učinkovit u automobilskoj industriji.
Očekuje se da će Vlada model spašavanja hrvatskih poduzeća predstaviti uskoro. U poduzetničkim krugovima kažu kako je posljednji trenutak da se osnuje takav fond jer, ne bude li to učinjeno do ožujka, većina će ih propasti pa se više neće imati što spašavati. (V. K.)
Izvor: Jutarnji list
