Pad cijena posljedica je nepovoljnih kretanja u realnom sektoru i na tržištu rada
Inflatorni pritisci u veljači su usporeni, a prema podacima Državnog zavoda za statistiku, stopa inflacije u veljači je na godišnjoj razini iznosila 0,7 posto. Na smanjenje inflacije utjecao je visok bazni efekt od prošle godine, no isto tako i pad potrošnje, što je posljedica nepovoljnih kretanja u realnom sektoru i na tržištu rada, ističu analitičari Raiffeisen Consultinga.
Ipak, oni očekuju da će najavljeni rast cijena električne energije utjecati na intenziviranje inflatornih pritisaka, a do kraja godine mogao bi ga pojačati i oporavak potražnje, piše Lidija Kiseljak u Večernjem listu.
Deflacija prisutna veće neko vrijeme
Također, nije isključeno da se nastavi i rast cijena naftnih derivata, što bi moglo imati dodatan utjecaj na inflaciju. No, ako potražnja ne doživi brži oporavak i ako se možda odgodi poskupljenje električne energije, moguće je da će se deflacijski pritisci i dalje osjećati, tumači Zdeslav šantić, analitičar Splitske banke.
Naime, deflacija je prisutna već neko vrijeme, a počela je zbog smanjene potražnje, i to sa zakašnjenjem u odnosu na EU. Ipak, ona ne može biti dugoročnija, slažu se analitičari, jer će se očekivano poskupljenje struje i naftnih derivata morati preliti na krajnjeg kupca.
Povećanu stopu PDV-a i uvođenje trošarina potrošači do sada nisu značajnije osjetili jer je smanjena potražnja stvarala pritiske na pad cijena. Trgovina na malo tako je u siječnju pala za visokih 9,3 posto, što je također posljedica stanja na tržištu rada. Porasla je industrijska proizvodnja, a Šantić očekuje da bi se takav trend mogao nastaviti, bez obzira na očekivani pad BDP-a. Pad gospodarstva rezultat je prije svega slabije potrošnje. (V. K.)
Izvor: Večernji list
