Skoro ukidanje i druge stope kriznog poreza koje se očekuje 31. listopada neće ipak dramatično potaknuti potrošnju.
Blagi oporavak maloprodaje tijekom prvog kvartala nije naveo potrošače ni trgovce na novi val optimizma, doduše opravdano, jer je već u drugom kvartalu došlo do kontrakcije, piše Romana Dugandžija u Business.hr-u.
Za optimizam još dugo, tvrde trgovci, neće biti razloga, jer potrošnja se nije promijenila samo u smislu količine nego se promijenila i struktura potrošnje. Čini se da su kupci svoju potrošnju prilagodili novonastalim okolnostima smanjenog dohotka, a tu će naviku biti teško promijeniti.
Realni pad maloprodaje na koncu srpnja u odnosu na početak godine iznosio je 0,5 posto, prema podacima Hrvatske narodne banke. Pad treba pripisati ponajprije manjoj potrošnji dohodovno neelastičnih proizvoda (hrana, piće, duhanski proizvodi), premda je u istom razdoblju zabilježena racionalizacija kupnji nekih vrsta trajnih proizvoda (npr. namještaja) i automobila.
"Takva kretanja mogu upućivati na novu fazu prilagodbe osobne potrošnje nepovoljnim kretanjima raspoloživog dohotka, u kojoj potrošači znatno štede i na osnovnim životnim potrepštinama. Štednja se, vjerojatno, djelomice očituje u kupnji jeftinijih supstituta pojedinih proizvoda, ali i u smanjenim količinama kupljenih artikala. Važan je činitelj koji utječe na takvo ponašanje potrošača i izostanak znatnijega oporavka njihova optimizma", stoji u biltenu Hrvatske narodne banke.
Potrošači su već prije prilagodili svoje navike u očekivanju manjeg raspoloživog dohotka početkom krize, a sredinom krize bili su primorani dodatno smanjivati potrošnju uslijed uvođenja kriznog poreza, smatra i Zlatko Bazianec iz A.T. Kearneyja. "Kako danas još uvijek imamo spiralu kriznih učinaka, potrošnja i dalje pada. Udjel diskontnih lanaca najvjerojatnije neće opadati u narednom razdoblju, a mnoge robne marke za koje su potrošači pronašli supstitute imat će veliki (često i nedostižan) izazov vratiti svoje potrošače", dodaje Bazianec.
Sve se više štedi, a sve manje troši, pokazuju i podaci banaka o depozitima građana. U prvih sedam mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje prošle godine depoziti su porasli na 9,5 milijardi kuna, što je jasan znak da ljudi sve više štede. "To je dobar znak jer je nužan porast stope domaće štednje kako bi se podržala kreditna aktivnost, ali i investicije", objašnjava Hrvoje Stojić, šef odjela istraživanja Hypo Alpe-Adria banke.
"Dobar dio potrošnje prije krize temeljio se na efektu blagostanja, a taj je efekt sad dobio negativan predznak. Dodatni psihološki moment koji ograničava rast potrošnje jest nezaposlenost i mislim da nas očekuje dosta volatilnosti kad su u pitanju brojke u narednom razdoblju", dodaje Stojić.
Skoro ukidanje i druge stope kriznog poreza koje se očekuje 31. listopada neće ipak dramatično potaknuti potrošnju. Analitičari se slažu da će to imati pozitivan efekt, ali ne dovoljan s obzirom na trenutačne okolnosti. Taj će se iznos preliti u potrošnju uglavnom kod nižih dohodovnih skupina za zadovoljavanje osnovnih potreba, no kod viših dohodovnih skupina taj bi se iznos i nakon ukidanja "harača" vrlo lako mogao preliti u štednju, a ne u potrošnju. Sve dok budućnost zaposlenih po pitanju radnog mjesta i plaće ne bude izvjesnija i svjetlija, ne može se očekivati ni rast potrošnje. (A. P.)
Izvor: Business.hr
