Radni odnos
-
Regres - pravo iz zakona o radu?
Regres za godišnji odmor nije pravo iz Zakona o radu niti nekog drugoga zakona, pa stoga nema niti zakonski utvrđene visine regresa tj. nema nikakvog zakonskog minimuma regresa. Prema tome, nemate zakonsko pravo na regres.
-
Kolektivni godišnji odmor
Prije donošenja odluke o rasporedu godišnjeg odmora poslodavac se mora savjetovati s radničkim vijećem odnosno sindikalnim povjerenikom koji ga zamijenjuje. Na isti način donosi se i odluka o kolektivnim godišnjem odmoru. Pri tome poslodavac može odlučiti da neki od zaposlenih neće ići na kolektivni godišnji odmor ako postoji potreba da se neki poslovi nužno moraju obavljati u to vrijeme (npr. čuvarska služba i sl.).
-
Bolovanje za vrijeme otkaznog roka
Ne, nego se bolovanje može otvoriti i za vrijeme otkaznog roka.
-
Božićnica i porodiljni dopust
Božićnica nije pravo iz zakona, nego se božićnica određuje kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. Zato se niti pravo na božićnicu ne može procjenjivati kroz Zakon o radu, nego božićnica pripada onako kako je određena navedenim dokumetnima (kolektivnim ugovorom i dr.).
-
Probni rad i ugovor o radu na određeno vrijeme
Smije. Naime, Zakon ograničava samo najduže trajanje probnog rada, ali ne ograničava probni rad samo za slučaj kada se sklapa ugovor o radu na neodređeno vrijeme.
-
Plaćanje terenskog prekovremenog rada
Poslodavac nema pravo tako odlučiti.
-
Rad na neugovorenim poslovima
Poslodavac Vam može dati otkaz samo ako za to ima opravdan razlog u skladu sa Zakonom o radu. Međutim, ako bi Vam poslodavac dao poslovno uvjetovani otkaz iz razloga što Vas više ne treba na poslu koji stvarno obavljate, a to znači na poslu u caffe baru, takav otkaz ne bi bio opravdan.
-
Uskraćivanje korištenja godišnjeg odmora
Pretpostavljam da govorite o godišnjem odmoru iz prethodne godine koji je bio neiskorišten zbog bolovanja, porodnog dopusta ili sl. Takav godišnji odmor iz ranije godine, prema članku 55. Zakona o radu, radnik ima pravo iskoristiti do 30. lipnja naredne godine.
-
Rad na drugim poslovima na zahtjev poslodavca
Ako Vam to nije navedeno u ugovoru o radu, niste dužni raditi spomenute poslove, nego samo one koje su određeni Vašim ugovorom.
-
Izbjegavanje plaćanja doprinosa
Poslodavac mora uplatiti doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, te porez. To nije njegov, nego Vaš novac, tj. dio Vaše bruto plaće, a poslodavac samo ima obavezu uplaćivati te doprinose i poreze.
-
Godišnji odmor pripravnika
Pripravnik ima pravo na godišnji odmor pod jednakim uvjetima kao i ostali radnici.
-
Nepuno radno vrijeme i rad na dan blagdana
Rad u nepunom radnom vremenu izjednačen je s punim radnim vremenom, osim što naravno radnik ima pravo na plaću razmjernu vremenu na koje je sklopio ugovor o radu.
-
Isplata regresa prilikom promjene poslodavca
Regres nije pravo iz Zakona o radu, nego se određuje ugovorom o radu, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu, pa se i svi detalji vezani uz regres određuju tim dokumentima. Međutim, vjerojatno biste imali pravo na regres kod novog poslodavca, tj. kod onoga kod kojega ćete koristiti godišnji odmor.
-
Ispravna prijava radnika
Poslodavac prijavljuje radnika u skladu s ugovorom o radu, a ne prema stručnoj spremi radnika, ako je ona drukčija od ugovorene.
-
Naknada plaće za godišnji odmor i regres
Imate pravo na naknadu plaće najmanje u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene u prethodna tri mjeseca. Regres nije pravo iz zakona, pa na njega imate pravo, ako je to tako određeno ugovorom o radu, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu.
-
Obveza plaćanja regresa
Regres nije zakonska obveza.
-
Isplata razlike plaće i doprinosa od ugovorene
Sva plaća se mora iskazati kroz ugovor o radu, odnosno plaćati kao plaća, i nema nikakvog ugovora osim ugovora o radu kojim bi se moglo rješavati pitanje plaćanje doprinosa.
-
Kakav ugovor sklopiti?
Ako posao ima obilježja radnog odnosa mora se sklopiti ugovor o radu. Ugovor o radu može se sklopiti i na određeno vrijeme te produživati do tri godine.
-
Dobivanje potvrda o uplati doprinosa
Potvrde Vam moraju dati i Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i Vaš poslodavac.
-
Prava radnika prijavljenog na manji iznos plaće od stvarnog iznosa
Prijaviti poslodavca Poreznoj upravi i Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje.
