Radni odnos
-
Obveza isticanja visine plaće u natječaju za posao
Zakon o radu kao temeljni propis iz oblasti radnog zakonodavstva ne predviđa obvezu objavljivanja natječaja za zapošljavanje (kao što je to bilo ranije) već je pitanje odluke o raspisivanju natječaja prepušteno na autonomnu procjenu poslodavca.
-
Premještaj na novo radno mjesto nakon porodiljnog
Na početku je potrebno naglasiti da Vam poslodavac ne može otkazati ugovor o radu odnosno premjestiti Vas na drugo radno mjesto za vrijeme dok koristite rodiljni dopust odnosno još petnaest dana nakon prestanka korištenja tog prava.
-
Opomena pred otkaz
Pisano upozorenje odnosno opomena radi nekog ponašanja ili postupanja po kojem su povrijeđene odredbe zakona, kolektivnog ugovora, pravilnika o radu ili ugovora o radu zakonski je obvezno kao prethodna mjera da bi se radniku ukoliko se takva ili slična ponašanja budu nastavljala, mogao redovito otkazati ugovor o radu radi skrivljenog ponašanja.
-
Povratak na novo radno mjesto nakon porodiljskog
Da bi Vas poslodavac mogao premjestiti na drugo radno mjesto potrebno je za to dobiti Vašu suglasnost pri čemu biste suglasno zaključili novi ugovor o radu s novim uvjetima, a stavili izvan snage važeći ugovor o radu.
-
Raspored godišnjeg odmora određuje poslodavac
Radnik ima pravo na godišnji odmor u 2005. godini. U tome smislu ima pravo ići na godišnji odmor u veljači 2005. godine.
-
Godišnji odmor nakon 6 mjeseci rada
Radnik koji se prvi put zaposli ili ima prekid rada između dva radna odnosa duži od osam dana, pravo na godišnji odmor stječe nakon šest mjeseci neprekidnog rada.
-
Plaćanje prekovremenog rada na službenom putu
Radnik ima pravo na plaćani prekovremeni rad, ako radi prekovremeno. Pri tome nije odlučno da li prekovremeno radite na svojem radnom mjestu u tvrtci, ili na službenom putu.
-
Dodatni honorarni posao kod istoga poslodavca – obveza poslodavca?
Poslodavac nije imao nikakvu obvezu novinarske poslove ponuditi Vama.
-
Obaveza poslodavca da osigura drugo radno mjesto u slučaju ozljede radnika
Poslodavac Vam je dužan osigurati drugi odgovorajući posao samo ako postoji profesionalna nesposobnost za rad ili neposredna opasnost od invalidnosti, a prema rješenju nadležnog tijela, tj. invalidske komisije.
-
Neplaćanje bolovanja
Poslodavac Vam kao prvo mora dati obračun neisplaćene naknade za bolovanje (članak 91. st. 2. Zakona o radu). Nedavanje obračuna je prekršaj poslodavca za koji je predviđena kazna od 61.000 do 100.000 kuna za poduzeće i od 7.000 do 10.000 kuna za direktora. Prema tome, možete ga za početak prijaviti inspekciji rada.
-
Godišnji odmor za vrijeme otkaznog roka
Imate pravo, a za vrijeme korištenja godišnjeg odmora otkazni rok ne teče.
-
Menadžerski ugovor i ugovor o radu
U Vašem slučaju pravna situacija nije sasvim jasna, jer imate dva ugovora koja mogu biti proturječna. Potpuniji odgovor mogao bi se dati tek kada bi se vidio sadržaj oba ugovora. Naime, moguće je da postoji menadžerski ugovor na određeno vrijeme, te ugovor o radu na neodređeno vrijeme koji bi se aktivirao nakon proteka menadžerskog ugovora, ili nakon mogućeg otkaza menadžerskog ugovora i sl.
-
Plaćeni dopust za sklapanje braka
Zakonom o radu je određeno da radnik ima pravo na plaćeni dopust do sedam dana za važne osobne potrebe osobito u svezi sklapanja braka, porodom supruge, težom bolesti ili smrću člana uže obitelji.
-
Dio plaće na ruke
Imate pravo na plaću u visini određenoj ugovorom o radu, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu, neovisno na koji Vam način poslodavac isplaćuje plaću (putem tekućeg računa, ili u gotovini). Dakle, ako Vam sada poslodavac isplaćuje manje nego što je to određeno navedenim dokumentima, imate pravo tražiti isplatu razlike.
-
Prava u slučaju kad poslodavac traži od radnika izvršavanje poslova za koje nije sklopljen ugovor o radu
Vi ste sklopili ugovor o radu samo s jednim poslodavcem, tj. s jednim trgovačkim društvom ("firmom"). Stoga ste dužni obavljati poslove isključivo za tog poslodavca, a nipošto za drugoga poslodavca s kojim nemate nikakav ugovor o radu.
-
Otkaz za vrijeme porodiljnog dopusta
Poslodavac Vam ne može otkazati ugovor o radu sve dok ste na porodiljnom dopustu i još 15 dana poslije. Tek nakon 15 dana od dana prestanka korištenja porodiljnog dopusta poslodavac bi Vam mogao dati otkaz. Prema tome imate se pravo vratiti na posao i normalno raditi. Također imate pravo na godišnji odmor za 2004. godinu, koji u svakom slučaju možete iskoristiti. Naime, ako i nakon što prođe 15 dana dobijete otkaz, godišnji odmor može se koristiti unutar otkaznog roka čime se otkazni rok produžuje za cijelo vrijeme trajanja godišnjeg odmora.
-
Radni staž i jubilarna nagrada
Prema Temeljnom kolektivnom ugovoru, pravo na jubilarnu nagradu ostvaruje se na osnovu ukupnog staža u javnim službama (školstvu, znanosti, zdravstu, kulturi i socijalnoj skrbi), a ne samo na osnovu staža u jednoj ustanovi. Međutim, u ovaj staž se ne računa rad proveden u državnim službama, lokalnoj upravi i sl. jer to nisu javne službe.
-
Ugovor o radu na određeno vrijeme i porodni dopust
Radnici koji imaju ugovor o radu na određeno vrijeme imaju sva jednaka prava kao i radnici s ugovorom o radu na neodređeno vrijeme, osim što im ugovor o radu prestaje istekom vremena na koje je sklopljen. Prema tome imate pravo na bolovanje, porodni dopust i sl. kao i svaki drugi radnik, s time da će Vam ugovor o radu na određeno vrijeme prestati istekom vremena na koje je sklopljen neovisno jeste li trenutno na bolovanju, porodnom dopustu ili sl.
-
Godišnji odmor i bolovanje za vrijeme otkaznog roka
Za vrijeme otkaznog roka imate pravo koristiti godišnji odmor, s time da otkazni rok ne teče za vrijeme godišnjeg odmora.
-
Ugovorena neto plaća i neuvažavanje osobnog odbitka od strane poslodavca
Ugovorom o radu može se ugovoriti plaća na način da se odredi neto iznos, s time da poslodavac naravno plaća bruto iznose, tj. i poreze i doprinose, a radniku uvijek isti neto iznos na ruke. Naravno, u tome slučaju promjene poreznih propisa ne pogoduju ili ne štete radniku što se tiče neto iznosa, jer o uvijek dobiva isto, nego to koristi, ili tereti poslodavca, koji će morati plaćati manje ili više bruto iznosa, zavisno od poreznih propisa.
